Sredina je mjeseca studenog godine gospodnje 2022. u Bukureštu, srijeda oko podneva, naizgled običan dan. U jednoj od novih poslovnih zgrada u kojoj sjedište ima BCR – Banca Comercială Română, druga najveća banka u Rumunjskoj u vlasništvu Erste grupe, upravo se odvija elevator pitch treće scaleup generacije InnovX BCR akceleratora. Radi se o startup akceleratoru kojeg primarno financira BCR banka, a oko kojeg je okupljena impresivna poslovna zajednica i investitori iz regije.
Elevator pitch se sastoji od pitcha u liftu u trajanju od 60 sekundi, nakon kojeg slijedi razgovor sa žirijem koji čine kompletna uprava BCR banke, CEO Allianz-Tiriac osiguranja, Izvršni direktor Medlife grupe, Partner u EY Rumunjska, CFO IBM Rumunjska, General Manager Euroweb Rumunjska i General Manager A-T Cargill – sve nekakve top C-level njuške. Cijeli event se streama uživo na FB i LI kanalima BCR banke koji imaju ukupno preko 400.000 pratitelja.
Uz devet vrlo zanimljivih i ambicioznih rumunjskih scaleupa koji su prošli inicijalnu selekciju i dodatni filter nakon šest tjedana predakceleracijskog programa, tu sam i ja kao predstavnik desete firme u kohorti, hrvatskog Legita i našeg proizvoda Data Privacy Manager.
Prvi sam na redu, pitch znam napamet, dio u liftu prolazi super. Dolazim u dvoranu u kojoj me dvanaest ozbiljnih menadžera velikih firmi dočekuje aplauzom. Ne nekakav klap-klap reda radi, nego ozbiljan aplauz. Nakon odgovaranja na vrlo ozbiljna pitanja još jedan aplauz. Nakon mene i predstavnici svih ostalih devet startupa su doživjeli isti tretman. Cijeli elevator pitch event možete pogledati na poveznici.
Lijepa priča, zar ne? Tijekom cijelog ovog akceleracijskog programa je bilo puno ugodnih iznenađenja, ali ovo je bilo nekako najugodnije. Naravno, postavljaju se i neka pitanja. Pa hajdemo krenuti od početka…
Što hrvatski IT startup radi u akceleratoru u Rumunjskoj?
Rumunjska ima 19 milijuna stanovnika i pet puta je veće tržište od Hrvatske. Program akceleratora i ekipa koja ga vodi su fantastični, imali smo ih priliku upoznati prije nego što smo se prijavili. Program je za nas potpuno besplatan – ne plaćamo ništa i ne dajemo equity. Tijekom programa su nam otvorena vrata prema brojnom potencijalnim korisnicima i partnerima. Nemojte misliti da smo neki bezveznjaci jer smo istovremeno u Cyber Runway akceleratoru u Londonu koji nas je također objeručke prihvatio. Nijedan od ova dva akceleratora nije Y Combinator, Techstars ili 500 Startups. Mogu samo zamišljati kakve mentore i programe imaju najbolji svjetski startup akceleratori.
Zašto se nismo prijavili u akceleratorski program u Hrvatskoj?
A u koji bismo se to točno akceleracijski program mogli prijaviti? U Hrvatskoj takvog programa jednostavno nema. Nema ga u stvarnosti, nema ga u planovima, nema ga na horizontu, nema ga ni u tragovima. Mogu to tvrditi s potpunom sigurnošću, budući da sam i sam zadnje dvije godine uložio u postavljanje i razvoj BIRD Incubatora, koji je namijenjen startupima u ranijoj fazi razvoja i oko kojeg smo okupili impozantnu ekipu mentora, a naš inkubatorski program su prošli i mnogi strani timovi. Kroz taj period sam uspio relativno dobro upoznati hrvatski startup ekosustav, odnosno neke naznake nastajanja ekosustava koji mi koji smo dio toga volimo nazivati ekosustavom.
S obzirom na relativno skromna sredstva s kojima raspolažemo, ovakav akceleratorski program je za BIRD inkubator znanstvena fantastika. Najbliži kvalitetan akcelerator je ABC akcelerator u Ljubljani, kojeg podržavaju BTC City, Petrol, Telekom Slovenije i Triglav Osiguranje – redom blue chip slovenske kompanije.
Možete li zamisliti ovakav elevator pitch u Hrvatskoj?
Možete li zamisliti kompletnu upravu neke od najvećih hrvatskih banaka, plus još nekoliko CxO-ova iz velikih osiguranja, farmaceutskih, proizvodnih i IT tvrtki da potroše svoja dva sata da gledaju, slušaju, čitaju i plješću tamo nekim startupima, a da ta banka još sve to financira? Iskreno, ja takvu scenu mogu zamisliti, ali ne danas ili za mjesec dana, nego za tri ili četiri godine.
Ekosustav treba vremena za razvoj a hrvatske korporacije još nisu na tom stupnju razumijevanja. Mi možemo pričati o tome da su država i Vlada ovakve ili onakve, ali realno niti naše korporacije se nisu baš proslavile. Naravno, njihove matične kompanije su u tom području puno aktivnije. Tako recimo Deutsche Telekom ima Hubraum Tech inkubator, Raiffeisen banka ima Elevator Lab i Elevator Ventures, Intesa Sanpaolo ima Startupinitiative… Dovoljno je samo malo proguglati pa ćete naći i startup programe i venture fondove A1, OTP banke, Unicredita, Allianza i mnogih drugih.
I što sad?
Ja mogu reći da sam zaista sretan što sam mogao ovu priču upoznati s dvije strane – sa strane scaleupa koji se pokušava globalno pozicionirati i sa strane Poslovne inteligencije koja kroz ulaganje u inkubator pokušava pomoći razvoju ekosustava.
Što se tiče Legita, mi znamo naš put i sljedeće ciljeve koji su pred nama – oni su nakon regije i EU vezani uglavnom za neke tamo Amerike i Singapure. Kao i mnogi drugi hrvatski startupi prije nas ćemo se snaći u bijelom svijetu, jer u Hrvatskoj nema ekosustava koji ti u malo naprednijoj fazi razvoja fazi može pomoći. Jednoga dana ćemo možda biti u nekoj vijestici kada dobijemo neku veliku investiciju ili napravimo IPO na nekoj svjetskoj burzi… Srećom ne radimo hiper-električni automobil pa nas bar ne hejtaju kao Matu Rimca.
A što se tiče ekosustava, još prije dvije godine sam si zacrtao cilj da želim taj naš hrvatski startup ekosustav podići na razinu na kojoj je u Bugarskoj, Rumunjskoj, Mađarskoj ili susjednoj Sloveniji i da želim u taj sustav uvesti korporacije koje će u tom vidjeti interes kao i svuda u svijetu. Dobra je stvar što u toj misiji nisam sam, tu su Željko, Hajdi, Marijana i mnogi drugi entuzijasti koji su se okupili u CroStartup udruzi. Rezultati našeg rada se vide i vjerujem da je samo pitanje vremena kada će i korporacije i država postati svjesni svih potencijala koji ima startup zajednica koja im godinama prolazi ispod radara jer jednostavno ne vide sinergiju i benefite koje su razvijene ekonomije i velike globalne korporacije uvidjele još prije dvadeset i više godina, ne samo na dalekom zapadu nego i u našem neposrednom susjedstvu, uključujući i neke susjede koje tradicionalno gledamo s visoka.
Autor: Dražen Oreščanin, član Uprave Legit-a.
